Dan njemačkog jezika u Gimnaziji

U četvrtak 30.ožujka 2023. u našoj je Gimnaziji obilježen Dan njemačkoga jezika.
U danima koji su prethodili učenici su, pod vodstvom svojih profesora, marljivo prikupljali podatke o
poznatim ličnostima s njemačkog govornog područja iz književnosti, umjetnosti, prirodoslovlja,
politike, sporta…a rezultate tog rada smo mogli vidjeti u obliku plakata u predvorju naše gimnazije.
Program smo započeli s jednim od najvećih književnika uopće, Johannom Wolfgangom von
Goetheom. Najveću popularnost kod suvremenika stekao je romanom Patnje mladog Werthera te je
još za života postao spomenikom njemačkog klasičnog humanizma. Snažno je utjecao na sve
europske književnosti. Imali smo priliku poslušati krasnoslov dviju njegovih pjesama s istim nazivom
Wanderers Nachtlied, u prijevodu Putnikova noćna pjesma. Osnovni motiv obiju pjesama je mir, a
posljednja je napisana u žurbi, kredom na zidu jedne kolibe u brdima iznad gradića Ilmenaua. Pjesme
su na njemačkom jeziku recitirali učenici Julija Smoljo i Nino Poljak.
Julija Smoljo nam je također recitirala pjesmu posvećenu Djevici Mariji Ich sehe dich in tausend
Bildern Maria (U tisuću te slika gledam, o Marijo) koju je napisao je Georg Friedrich von Hardenberg,
poznatiji kao Novalis.
Nakon tih lijepih stihova, opustili smo se uz malo glazbe i poslušali vrlo poznatu klavirsku dionicu Für
Elise, u prijevodu Za Elizu slavnog njemačkog skladatelja i pijanista Ludwiga van Beethovena u izvedbi
učenice Sare Poljak.
Jednu od najpoznatijih njemačkih narodnih pjesama Die Loreley, djelo liričara njemačkog
romantizma, Heinricha Heinea, recitirali su nam Hilarija Bacelj i Karlo Burić. Lorelaj je lijepo božansko
biće iz bajki koje svojom pjesmom s litice iznad rijeke Rajne navodi lađare da nasuču svoje lađe na
grebene, uzrokujući tako smrt i razor. Budući da je Heine bio židovskoga podrijetla, za vrijeme
Velikoga Njemačkoga Reicha, pjesma je pripisivana nepoznatomu piscu.
Pjesmu Weiße Wolken (Bijeli oblaci) istaknutog njemačkog književnika Hermanna Hessea,
dobitnika Nobelove nagrade za književnost, recitirala nam je Lucija Vučković.
Za kraj smo poslušali Odu radosti, Ode an die Freude, himnu koja je nadahnuta pjesmom književnika
Friedricha Schillera iz 1785.g. u kojoj slavi ideal bratstva i ujedinjenost čovječanstva. Skladatelj Ludwig
van Beethoven uglazbio ju je u završnom stavku svoje Devete simfonije, koju je završio i dirigirao
praizvedbom kada je već sasvim bio izgubio sluh. Godine 1972. Vijeće Europe prihvatilo je
Beethovenovu Odu radosti za svoju himnu, a 1985. g. postala je službena himna Europske unije. Svoju
verziju Ode radosti izveli su nam učenici Luka Mihael Zelić (klavir), Anđela Mihaljević (viola), Ivan
Vučković (truba), a pjevale su Nikolina Tomašević i Ana Mateljan.
Nakon priredbe smo se za vrijeme velikog odmora u predvorju škole zasladili “njemačkim” slatkišima.