Znakovlje Gimnazije

GRBOVI

Gotovo od samoga početka javnog djelovanja Franjevačka klasična gimnazija u Sinju ima svoj grb koji se djelomice mijenjao s mijenama Gimnazije. Na njemu su varirani slični glavni elementi, izuzevši razdoblje od 1871. do 1881. kad je gimnazija bila državna („carsko-kraljevska“) i kad je grb sadržavao elemente carevinskoga državnog grba.

Prvi grb, koji je vrijedio do kraja prvoga razdoblja djelovanja Gimnazije (do 1871.), odobrilo je tadašnje Ministarstvo spisom od 12. srpnja 1859. godine. U obliku je metalnoga ovalnog štita. Na njemu dominira mitska ptica feniks („fenić-ptica“) koja se stalno nanovo rađa iz ognja i pepela. Ona u kljunu drži franjevački grb i gleda u sunce kao simbol prosvjete, ali i Isusa Krista (v. govor ravnatelja fra A. K. Matasa, 1868.). Po rubu je ispisano puno službeno ime škole: JAVNO VIŠE HERVATSKO GIMNAZIJE * POD UPRAVOM OO. FRANJEVACA PRISV. ODKUPITELJA.

Grb je načinjen prema službenom pečatu Gimnazije koji je odobren 1858. godine. Oblikovan je više slikarskom tehnikom, tj. heraldička (grboslovna) pravila stilizacije i uporabe boja nisu sasvim poštivana.

U simbolu mitskog feniksa franjevci su svojoj gimnaziji ne samo saželi prošlost i njezine prethodnice (samostanske škole) nego i proročanski nehotice predvidjeli njezinu mučnu budućnost – čestu izvrgnutost opasnosti da bude potpuno ugašena i njezino ustrajno višestruko uskrsavanje iz pepela.

Drugi grb zajedno s novim pečatima odobren je 1873., kad je Gimnazija već dvije godine bila carsko-kraljevska, tj. državna (natpis na grbu: C. K. DRŽAVNI GIMNAZIJ U SINJU). Na ovalnu je štitu carski grb s dvoglavim austrijskim orlom i ostalim elementima carske vlasti, a u sredini su carski inicijali „FJI“ (Franz Josef I.).

Grb je izrađen prema heraldičkim pravilima.

Gimnazija je 1881. ponovno postala u cijelosti franjevačka, ali sada privatna (bez prava javnosti). U okolnostima prečih potreba nije izrađen novi grb niti se škola odricala svoje baštine pa su oba grba isticana i čuvana, a trenutno stanje gimnazije smatralo se privremenim. Ulagali su se veliki napori da se opet steknu uvjeti za stjecanje prava javnosti. Nažalost, okolnosti, koje su nadolazile i izmjenjivale se, stalno su odgađale postignuće toga cilja.

Kad je uspostavom Banovine Hrvatske konačno Gimnazija ponovno 1939. postala javna za sve razrede, s novim imenom i pečatima izrađen je i novi grb, bolje rečeno donekle modificiran onaj prvi.

Grb je u obliku metalnoga ovalnog štita. Veća razlika od prvoga grba u tome je što je feniksu na prsa stavljen hrvatski grb od crvenih i bijelih kvadratića, a u nj je uklopljen franjevački grb. Po rubu grba je natpis – tadašnje službeno ime Gimnazije: FRANJEVAČKA KLASIČNA GIMNAZIJA S PRAVOM JAVNOSTI – U SINJU.

Likovno gledano grb je oblikovan diletantski, a heraldička pravila stilizacije i boja slabo su ostvarena.

Grbovi se danas čuvaju u Muzeju franjevačkog samostana u Sinju.

 

ZASTAVE

Usporedno s grbom Gimnazija je imala i zastavu koja je isticana u svečanim prigodama i na javnim nastupima.

Prva je zastava od plave svile. Na licu ima gimnazijski grb ovalna oblika, onakav kakav je bio u početku, a oko grba velikim zlatnim slovima piše: JAVNO GIMNAZIJE * SINJ * 12. PROSINCA 1854.

Na naličju je slika sv. Alojzija Gonzage, također ovalna oblika. Oko nje piše: S. ALOJZIJU ODVITNIČE UČEĆE MLADEŽI * MOLI ZA NAS.

Druga je zastava izrađena 1939. godine nakon što je Gimnazija ponovno stekla pravo javnosti.

I ona je plave boje. Na licu joj je okrugli grb gimnazije, donekle variran onaj početni, s tim da je feniksu franjevački grb na prsima, a ne u kljunu. Iznad njega je hrvatski grb s crvenim i bijelim kvadratićima, a ispod je alkarski grb (alkar s kopljem u ruci na konju koji je u propnju). U kutovima zastave četiri su franjevačka lika: sv. Franjo Asiški (gore lijevo), sv. Bonaventura (dolje lijevo), sv. Paškal (gore desno) i sv. Nikola Tavelić, tada blaženik (dolje desno).
Naličje zastave posvećeno je zaštitnici Gimnazije – Bl. Dj. Mariji. U sredini je okrugli medaljon s likom Djevice koja drži dijete Isusa, a pred njima kleči sv. Ante Padovanski. Oko medaljona je natpis: FRANJEVAČKA KLASIČNA GIMNAZIJA U SINJU * 1838-9 – 1940-1. U kutovima zastave četiri su Gospina lika: Gospa Sinjska (gore lijevo), Gospa Visovačka (dolje lijevo), Gospa od zdravlja – Split (gore desno), Gospa žalosna – Hrvace (dolje desno).

Zastava je blagoslovljena i predstavljena javnosti na svetkovinu Bezgrješnog začeća Bl. Dj. Marije (Dan Gimnazije i Sjemeništa), 8. prosinca 1939. godine, kad je u svečanoj procesiji predvodila sjemeništarce i ostale učenike Gimnazije.

Obje se zastave danas čuvaju u Gimnaziji. Prva je u trošnu stanju, a druga se ističe u svečanim prigodama.

-fnj-