Izjednačenjem svih crkava i religija u ozračju građanskog liberalizma Austrija sinjsku Franjevačku gimnaziju svodi na nižu državnu gimnaziju. Uz niz nesuglasica Gimnazija ipak postaje državna ustanova s četiri niža razreda. U blokadi hrvatske politike nakon okupacije Bosne i Hercegovine gimnazija se više ne uklapa u planove bečke vlade, osobito zbog procesa afirmacije narodnog jezika, te Provincija Presv. Otkupitelja 1880. otvara Franjevačku privatnu gimnaziju s pet razreda

 

U zamahu građanskog liberalizma Austrija je 1868. donijela zakon o pravnoj jednakosti svih crkava i vjera, a istodobno je školstvo i bračna pitanja izuzela iz crkvene kompetencije. Kada je 1870. austrijska strana Konkordat između Sv. Stolice i Austrije iz vremena Bachova apsolutizma (1855.) stavila izvan snage, Austrija prestaje biti katolička monarhija, kako je dotada tradicionalno bila smatrana. Upravo je znakovito da Austrija u ozračju takve politike donosi zakon o podržavljenju Franjevačke gimnazije i svođenju na nižu državnu gimnaziju. Uza sve proteste i zauzimanja provincijske uprave, čak i kod samoga cara, krajem 1870. iziđe previsoka carska odluka prema kojoj Franjevačka gimnazija već početkom školske godine 1871./72. treba prijeći na teret Dalmatinske vjerske zajednice. Prije sklapanja ugovora Provincija bi se trebala obvezati da će ustupiti gimnazijske prostorije i da neće profesorima nametati druge crkvene službe.

 

Nenadani dekreti

General Reda, kojega su oni zelotnji fratri redovito informirali o stanju u Provinciji, energično se usprotivio uvjetima koje je predlagala vlada jer se, po njegovu mišljenju, protive redovničkom duhu i propisima Franjevačkog reda. Da se redovnici ne bi pretvorili u puke državne činovnike, predlagao je da bi bilo najbolje da Gimnazija postane ili državna ili privatna gimnazija samo za odgoj redovničkih kandidata. Ipak na kraju, uz mnogo nesuglasica i nesporazuma, potpisan je ugovor po kojem Gimnazija postaje državna ustanova svedena na četiri niža razreda, pod nazivom Carsko-kraljevsko niže gimnazije u Sinju.

Po tom ugovoru Gimnazija je šk. god. 1871./72. trebala početi s četiri niža razreda zbog čega je Provincija bila primorana za svoje kandidate otvoriti peti i šesti razred u sklopu filozofskog studija u Zaostrogu. Koliko je Austriji bilo stalo do ove Gimnazije, jasno dokazuju nenadani dekreti o njezinu ukidanju kao i zaposjednuće gimnazijske zgrade koje je provela vojska za vrijeme okupacije Bosne i Hercegovine. Katkad je dijelila mrvice da bi ih u danom času neumoljivo oduzela. Jaz u Provinciji koji je nastao podržavljenjem Gimnazije još više se produbljivao, što zajednici nije donijelo ništa dobra.

Gimnazija je jedno vrijeme životarila dok Namjesništvo nije 7. srpnja 1878. obavijestilo upravu Provincije da se ona ukida kao državni zavod. Odmah se morao zatvoriti prvi razred, a cijela Gimnazija za dvije godine. Te nove vladine odluke ostavit će na Provinciji i Gimnaziji nove rane koje, zbog odlaska nekolicine vrijednih profesora, neće zadugo zacijeliti.

 

Škola u vrtlogu politike

Okupacijom Bosne i Hercegovine Austrija je pomaknula svoje granice na istoku na račun Turskog Carstva, što su hrvatske političke snage odobravale, naivno vjerujući u mogućnost ujedinjenja hrvatskih zemalja i tih pokrajina u sklopu Austro-Ugarske. Međutim, time je Austrija samo učvrstila svoj položaj na Balkanu stvarajući i provocirajući probleme, posebno između hrvatske i srpske politike, što je uistinu i dovelo do rascjepa hrvatskih i srpskih političkih snaga u Narodnoj stranici 1879. godine osnutkom Srpske narodne stranke.

U toj blokadi hrvatske politike ni Franjevačka se gimnazija nije više uklapala u planove bečke vlade, pogotovo jer je postalo očigledno da je nezaustavljiv proces afirmacije narodnog jezika u javnom životu pokrajine, što će ubrzo (1880.) i dovesti do pohrvaćenja splitske gimnazije. A austrijska velikodušnost nije mogla sebi dopustiti luksuz da uzdržava dvije hrvatske gimnazije na tako maloj udaljenosti. Odluka o njezinu ukidanju neugodno je iznenadila sve članove Provincije.

 

Franjevačka privatna gimnazija

Dok je Provincija tražila najpovoljnije rješenje, Namjesništvo je 10. svibnja 1879. brzojavilo kako se prema odluci vlade Gimnazija ukida kao državni zavod i da je zasada isključena svaka mogućnost da joj se vrati javnost. Za otvaranje javne gimnazije nije bilo dovoljno osposobljenih profesora, a za privatnu gimnaziju nije bilo dovoljno sredstava u budžetu Provincije. Ostale su samo dvije mogućnosti: otvoriti domaću gimnaziju ili đake smjestiti u Split. Na kraju je Provincija od preostalih kvalificiranih profesora i nekvalificiranih suplenta formirala profesorski zbor i 11. listopada 1880. otvorila Franjevačku privatnu gimnaziju u Sinju s pet razreda, kojoj su osim franjevačkih pitomaca pristupili mnogi sinjski učenici.

Gimnazija, iako privatna franjevačka ustanova, u potpunosti je obavila svoju funkciju stvarajući solidnu bazu za nastanak svjetovne inteligencije i na taj način osiguravala kadrove potrebne organizaciji države i društva, posebno u zagorskom dijelu Dalmacije.

 

Prethodno: 4. Franjevci narodnjaci na izborima

Sljedeće: 6. Pokušaj ponovnog dobivanja prava javnosti