8. Znanstveni i spisateljski rad profesora

Viestruk je rad i mnogovrsne su zasluge po kojima se Franjeva?ka klasi?na gimnazija u Sinju nala u redu naih uglednih prosvjetnih ustanova s nacionalnim zna?enjem. Gajila je znanost i lijepu rije?, poticala profesore da se bave znano?u i umjetno?u... A tko bi ocijenio veli?inu rada i rtava vie od 200 nastavnika - svi su oni, kao i mla?e generacije profesora, pridonosili njezinu ugledu i dobru glasu. Kroz Gimnaziju su prole tisu?e ?aka i nije se ?ulo da bi se tko stidio to je bio u?enik ove kole

Svaka dobro zamiljena, ?vrsto ustrojena i djelotvorna kulturna ustanova ima svoje protagoniste, ljude koji su toj ustanovi udahnuli ivot te je plodovima uma i srca nastavila osvjeavati, pomla?ivati i ja?ati za dobrobit ue ili ire drutvene odnosno nacionalne zajednice. Od plodova njihova zanosa, ljubavi i samoprijegora ivjet ?e mnogobrojni narataji koji ?e od njih primiti taj olimpijski plamen koji se ne da lako utrnuti.

Potovanje zaslunih

Posebnu panju i potovanje zasluuju ljudi koji su cijeli svoj ivot posvetili odgoju i obrazovanju mladih narataja u Franjeva?koj gimnaziji i Franjeva?kom sjemenitu u Sinju, i uz tu nesebi?nu ljubav ostatak ivotnih snaga utroili na otkrivanje novih svjetova: Istine, Ljepote i Dobrote. Te su vrjednote neiscrpne i neistraene, nikada do kraja izre?ene i dovrene, bezgrani?ne i neizmjerne, u sebi toliko duhovne da nas vode do svoga izvora i uvira do Boga. Franjeva?ka je zajednica uvijek u svojoj sredini visoko cijenila umnike, ljude koji su svojim ivotom i radom odraavali Vje?nu boansku mudrost, a takvih je, hvala Bogu, u Gimnaziji djelovalo mnogo. Oni su svojim djelom i ivotom pruali primjer skladna ivota svima oko sebe.

Ve? od po?etka knjievne djelatnosti na naim prostorima franjevci su djelovali prema zasadama svoga zvanja i potrebama kr?anskog puka. Stvaraju?i na ovim prostorima, u kojima se tek po?ela oblikovati pismena i knjievna kultura, knjievna djela razli?ite religiozno-duhovne tematike, a namijenjena nabono-prosvjetiteljskim ciljevima, oni su gradili svojevrsnu hrvatsku franjeva?ku knjievnost, po?evi tamo od fra Matije Divkovi?a, fra Pavla Posilovi?a, fra Ivana An?i?a, fra Lovre itovi?a, fra Tome Babi?a, fra Filipa Grabovca, nepretecivog fra Andrije Ka?i?a Mioi?a i tolikih drugih.

Puku blizak Red

Oni ?e, naro?ito u vremenima turske okupacije i neposredno nakon oslobo?enja od Turaka, preuzeti brigu oko obnove duhovnog, religioznog i kulturnog ivota i tako obaviti ulogu u odranju kulturnog jedinstva hrvatskoga nacionalnog prostora. Vjerojatno bi dolo do zatora ovdanjeg hrvatstva da njegovu knjievnu, pa i politi?ku, sudbinu iz onozemaljskih razloga nije na svoja ple?a primio ovaj jednostavni, samozatajni puku bliski Franjeva?ki red. Svjesni dubine ponora na ?ijem su se rubu dobrovoljno kretali, franjevci su se prihvatili i prema vlastitim snagama stolje?ima obavljali golem vjerski i prosvjetiteljski posao. Pisali su i na dobro upravljali. Nije im bilo do gizdanja kojemu bi se tilac morao diviti, nego do koristi koju ?e zadobiti.

Kora?aju?i u obrazovanju za ste?evinama to ih je Europi namrla kr?anska uljudba, anti?ka civilizacija i kultura, povijest, filozofija, literatura i klasi?ni jezici Franjeva?ka je gimnazija u Sinju bila vanom karikom u tom dugom kontinuitetu klasi?nog obrazovanja i usmjerenosti ove jadranske regije, koja je dala nezaobilazan udio i prilog. Zahvaljuju?i blizini ostataka Klaudijeve kolonije Aequum iz rimskog razdoblja, koja je potaknula profesore Gimnazije da se posvete i arheolokim istraivanjima to ?e se proiriti i na ostala podru?ja, Franjeva?ki je samostan u Sinju rano stvorio vrijednu arheoloku zbirku - danas Muzej - koji bi svojim povijesno-spomeni?kim blagom mogao biti ponosom i znatno ve?ih urbanih sredita.

Zna?ajan ugled

Franjeva?ka gimnazija gajila je znanost i lijepu rije?, omogu?ila je svojim profesorima i poticala ih da se bave znano?u i umjetno?u koje ?e postati integrativnim dijelom povijesnog procesa hrvatske znanosti i knjievnosti. Pruaju?i obi?nom ?ovjeku utjehu i naobrazbu, mnogi su postigli vrijedne rezultate, posebno iz kr?anske duhovnosti (fra P. Ba?i?, fra A. Anti?, fra S. Petrov, fra J. etka), hrvatske knjievnosti (fra I. Despot, fra S. Petrov, fra G. Bujas), lingvistike (fra K. Kosor, fra J. etka), povijesti (fra J. Soldo), arheologije i paleontologije (fra I. Tonkovi?, fra J. Mali?, fra J. Oluji?), publicistike (fra S. Petrov, fra V. Gliboti?, fra G. Jurii?), glazbe (fra I. Gliboti?, fra A. Milanovi?) botanike i malakologije (fra J. Radi?), folklora (fra J. Milinovi?, fra S. Kutlea, fra G. Bujas, fra F. Nimac, fra J. etka) i mnogi drugi.

A tko bi ocijenio veli?inu rada i rtava vie od 200 nastavnika, koji su izgarali za ovu kolu, naim arinom i mjerama na koje smo se navikli? Svi su oni pridonosili njezinu ugledu i dobru glasu. I mla?e generacije profesora Gimnazije svojim marom velikim su se koracima uputile prema znanstvenoj i publicisti?koj afirmaciji.

Kroz Gimnaziju su prole tisu?e ?aka i nije se ?ulo da bi se tko stidio to je bio u?enik ove kole. Proao je i velik broj istaknutih javnih i kulturnih djelatnika, ljudi od pera, dlijeta i kista, priznatih znanstvenika, sveu?ilinih profesora i ?lanova akademija. Mnogi se i danas nalaze na mnogim istaknutim crkvenim, znanstvenim i drutvenim poloajima.

Viestruk je rad, o?ito, i mnogovrsne su zasluge ove kole. One su ?inile i ?ine da se Franjeva?ka klasi?na gimnazija u Sinju s pravom ubraja u red naih uglednih prosvjetnih ustanova s nacionalnim zna?enjem.

 

Kalendar k. godine 2017./2018.

Festival 2012

Posjetitelji od 1. 2. 2011.

DanasDanas129
Ovaj mjesecOvaj mjesec2626
UkupnoUkupno891325

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 16