Izjedna?enjem svih crkava i religija u ozra?ju gra?anskog liberalizma Austrija sinjsku Franjeva?ku gimnaziju svodi na niu dravnu gimnaziju. Uz niz nesuglasica Gimnazija ipak postaje dravna ustanova s ?etiri nia razreda. U blokadi hrvatske politike nakon okupacije Bosne i Hercegovine gimnazija se vie ne uklapa u planove be?ke vlade, osobito zbog procesa afirmacije narodnog jezika, te Provincija Presv. Otkupitelja 1880. otvara Franjeva?ku privatnu gimnaziju s pet razreda

U zamahu gra?anskog liberalizma Austrija je 1868. donijela zakon o pravnoj jednakosti svih crkava i vjera, a istodobno je kolstvo i bra?na pitanja izuzela iz crkvene kompetencije. Kada je 1870. austrijska strana Konkordat izme?u Sv. Stolice i Austrije iz vremena Bachova apsolutizma (1855.) stavila izvan snage, Austrija prestaje biti katoli?ka monarhija, kako je dotada tradicionalno bila smatrana. Upravo je znakovito da Austrija u ozra?ju takve politike donosi zakon o podravljenju Franjeva?ke gimnazije i svo?enju na niu dravnu gimnaziju. Uza sve proteste i zauzimanja provincijske uprave, ?ak i kod samoga cara, krajem 1870. izi?e previsoka carska odluka prema kojoj Franjeva?ka gimnazija ve? po?etkom kolske godine 1871./72. treba prije?i na teret Dalmatinske vjerske zajednice. Prije sklapanja ugovora Provincija bi se trebala obvezati da ?e ustupiti gimnazijske prostorije i da ne?e profesorima nametati druge crkvene slube.

Nenadani dekreti

General Reda, kojega su oni zelotnji fratri redovito informirali o stanju u Provinciji, energi?no se usprotivio uvjetima koje je predlagala vlada jer se, po njegovu miljenju, protive redovni?kom duhu i propisima Franjeva?kog reda. Da se redovnici ne bi pretvorili u puke dravne ?inovnike, predlagao je da bi bilo najbolje da Gimnazija postane ili dravna ili privatna gimnazija samo za odgoj redovni?kih kandidata. Ipak na kraju, uz mnogo nesuglasica i nesporazuma, potpisan je ugovor po kojem Gimnazija postaje dravna ustanova svedena na ?etiri nia razreda, pod nazivom Carsko-kraljevsko nie gimnazije u Sinju.

Po tom ugovoru Gimnazija je k. god. 1871./72. trebala po?eti s ?etiri nia razreda zbog ?ega je Provincija bila primorana za svoje kandidate otvoriti peti i esti razred u sklopu filozofskog studija u Zaostrogu. Koliko je Austriji bilo stalo do ove Gimnazije, jasno dokazuju nenadani dekreti o njezinu ukidanju kao i zaposjednu?e gimnazijske zgrade koje je provela vojska za vrijeme okupacije Bosne i Hercegovine. Katkad je dijelila mrvice da bi ih u danom ?asu neumoljivo oduzela. Jaz u Provinciji koji je nastao podravljenjem Gimnazije jo vie se produbljivao, to zajednici nije donijelo nita dobra.

Gimnazija je jedno vrijeme ivotarila dok Namjesnitvo nije 7. srpnja 1878. obavijestilo upravu Provincije da se ona ukida kao dravni zavod. Odmah se morao zatvoriti prvi razred, a cijela Gimnazija za dvije godine. Te nove vladine odluke ostavit ?e na Provinciji i Gimnaziji nove rane koje, zbog odlaska nekolicine vrijednih profesora, ne?e zadugo zacijeliti.

kola u vrtlogu politike

Okupacijom Bosne i Hercegovine Austrija je pomaknula svoje granice na istoku na ra?un Turskog Carstva, to su hrvatske politi?ke snage odobravale, naivno vjeruju?i u mogu?nost ujedinjenja hrvatskih zemalja i tih pokrajina u sklopu Austro-Ugarske. Me?utim, time je Austrija samo u?vrstila svoj poloaj na Balkanu stvaraju?i i provociraju?i probleme, posebno izme?u hrvatske i srpske politike, to je uistinu i dovelo do rascjepa hrvatskih i srpskih politi?kih snaga u Narodnoj stranici 1879. godine osnutkom Srpske narodne stranke.

U toj blokadi hrvatske politike ni Franjeva?ka se gimnazija nije vie uklapala u planove be?ke vlade, pogotovo jer je postalo o?igledno da je nezaustavljiv proces afirmacije narodnog jezika u javnom ivotu pokrajine, to ?e ubrzo (1880.) i dovesti do pohrva?enja splitske gimnazije. A austrijska velikodunost nije mogla sebi dopustiti luksuz da uzdrava dvije hrvatske gimnazije na tako maloj udaljenosti. Odluka o njezinu ukidanju neugodno je iznenadila sve ?lanove Provincije.

Franjeva?ka privatna gimnazija

Dok je Provincija traila najpovoljnije rjeenje, Namjesnitvo je 10. svibnja 1879. brzojavilo kako se prema odluci vlade Gimnazija ukida kao dravni zavod i da je zasada isklju?ena svaka mogu?nost da joj se vrati javnost. Za otvaranje javne gimnazije nije bilo dovoljno osposobljenih profesora, a za privatnu gimnaziju nije bilo dovoljno sredstava u budetu Provincije. Ostale su samo dvije mogu?nosti: otvoriti doma?u gimnaziju ili ?ake smjestiti u Split. Na kraju je Provincija od preostalih kvalificiranih profesora i nekvalificiranih suplenta formirala profesorski zbor i 11. listopada 1880. otvorila Franjeva?ku privatnu gimnaziju u Sinju s pet razreda, kojoj su osim franjeva?kih pitomaca pristupili mnogi sinjski u?enici.

Gimnazija, iako privatna franjeva?ka ustanova, u potpunosti je obavila svoju funkciju stvaraju?i solidnu bazu za nastanak svjetovne inteligencije i na taj na?in osiguravala kadrove potrebne organizaciji drave i drutva, posebno u zagorskom dijelu Dalmacije.

Prethodno: 4. Franjevci narodnjaci na izborima

Sljede?e: 6. Pokuaj ponovnog dobivanja prava javnosti

 

Kalendar k. godine 2017./2018.

Festival 2012

Posjetitelji od 1. 2. 2011.

DanasDanas21
Ovaj mjesecOvaj mjesec2933
UkupnoUkupno891632

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 17