4. Franjevci narodnjaci na izborima

Kao idejni nositelji borbe u Cetinskoj krajini franjeva?ki se profesori, osobito Ante Konstantin Matas, posebno angairaju u predizbornoj kampanji. Matas se odmah name?e kao idejni prvak, a o njegovu utjecaju u Sinju i Sinjskoj krajini dovoljno govori podatak da ga je na dan izbora namjesnik Mamula na pet dana protjerao u Split. Nakon niza prijetnja, kleveta i zastraivanja, narodnjaci ipak dobivaju izbore, nakon ?ijeg zavretka autonomai 4. srpnja 1870. napadaju kamenjem gimnazijsku zgradu

Franjeva?ki profesori u Sinju, kao idejni nositelji borbe u Cetinskoj krajini posebno su se angairali u predizbornoj kampanji. Me?u njima se posebno isticao Ante Konstantin Matas, koji se odmah nametnuo kao idejni prvak. Koliki je bio njegov utjecaj u Sinju i Sinjskoj krajini dovoljno govori podatak da je na dan izbora (18. oujka 1861.) po nalogu namjesnika Mamule bio protjeran iz Sinja u Split gdje je morao proboraviti pet dana. U politi?ku agitaciju uklju?ili su se i ostali profesori.

Predizborna estina

estinom su se isticali Jakov Grupkovi? i Vinko Puljas, dok su piro Tomi?, Vinko alinovi?, imun Milinovi? i Ante Juki? nastupali neto umjerenije. Neki su sudjelovali (Matas, Tomi?, Purati?) i u za?injanju i razra?ivanju ideje o pokretanju narodnja?kog glasila koji ?e se pojaviti 1862. pod imenom Il Nazionale, u po?etku se skromnim hrvatskim Prilogom, a Matas je bio i me?u ?lanovima utemeljiteljima Matice dalmatinske. Profesori su se angairali i oko otvorenja narodne ?itaonice u Sinju koja ?e postati glavno sastajalite narodnjaka. Njezina uloga u procesu narodnog bu?enja u Sinju nije izmakla osjetljivosti ugroenog autonomakog protivnika koji je odmah u po?etku protiv nje razvio estoku kampanju. Zbog svega toga na udar je dola i cijela Gimnazija, kojoj su zagor?avali ivot neprestanim napadajima i klevetama talijanaki listovi Il Dalmata i La Voce dalmatica.

Nakon izbora 1864. talijanake su vlasti tuile franjevce u Sinju vladi u Be?, Svetoj Stolici i generalu Reda u Rim da bune narod bave?i se politikom. Posljedica tih optuba bila je da je na sastanku Financijskog odbora sredinje vlade u Be?u, na intervenciju sinjskog zastupnika Alesanija i samog kancelara Schmerlinga, odbijena molba za pomo? od 4000 forinta za u?ilita Provincije Presv. Otkupitelja. Schmerling je za potporu svojih argumenata tvrdio kako su se franjevci kod posljednjih saborskih izbora 1864. pokazali kao neprijatelji vlade, Austrije i cijele carevine. Uo?i izbora 1865. i 1867. autononomai su se estoko okomili na Matasa, Tomi?a, Grupkovi?a, alinovi?a i Milinovi?a optuuju?i ih da se mijeaju u politiku, da bune narod.

Autonomake spletke

Po?etkom lipnja 1867. pie list II Nazionale: Pa?e se ?ini da je u Sinju organiziran podruni odbor sa zada?om da uniti ovu gimnaziju, ocrnjuju?i njezin profesorski zbor to se usu?uje nazvati hrvatskim i to vri obuku na hrvatskom jeziku.(...) Po broju kvalificiranih profesora za njom zaostaju sve gimnazije u Dalmaciji, osim zadarske (dakle, splitska, ibenska, kor?ulanska, kotorska i isusova?ka u Dubrovniku), a po uspjehu u nauku nadilazi i zadarsku jer se u njoj nastava vri na jeziku koji svi razumiju. U tom pogledu moe se mjeriti s prvim be?kim gimnazijama.

Dok su dopisnici Il Dalmate traili da se Gimnazija ukine, autonomaki ?lanovi op?inskog vije?a u Sinju uspjeli su joj svojim spletkama uskratiti godinju pomo? od 800 forinti. Zbog nezavidna poloaja u kojem se Gimnazija nala, dopisnik Narodnog lista konstatira: Ve? su dvije godine to su glavate adaje zinule da prodru ovu iku hrvatske prosvjete. Njihovo Trubilo Dalmata himbenimi osvadami s jedne strane, a pristae mu ?estimi tubami na ob?inu Zadar, Be? i ?ak Rim s druge strane, skastili bie da je obore.

Portvovni franjevci

Kad je 1. rujna 1869. u Sinj doao zagrieni autonoma, novi poglavar Laneve, autonomai mu prire?uju sve?ani do?ek, dok ga franjevci upadljivo bojkotiraju. Matas, Grupkovi? i Puljas sa strane su vikali na ljude to idu za austrijskom i dalmatinskom zastavom, a zatim su iz protesta naru?ili vino, skupili narod i priredili kolo u samostanskom dvoritu. Zbog toga je Laneve poslao Namjesnitvu krvavu tubu proti ovim gimnazijalnim u?iteljim.

Nakon op?inskih izbora u Sinju 1869., kad se formira nova narodnja?ka op?inska uprava, talijanaki se listovi svom estinom okomie na profesore okrivljuju?i ih da su sinjski kotar pretvorili u svoj feud. Prije saborskih izbora namjesnik je Fluch 18. lipnja 1870. upravio Provincijalatu slubeno pismo u kojem zahtijeva da se franjevci uzdre od svake agitacije, jer imaju velik upliv na seosko stanovnitvo. Nakon mnogih prijetnja, kleveta i zastraivanja, narodnjaci su ipak dobili izbore. Po zavretku izbora autonomai 4. srpnja 1870. napadaju kamenjem gimnazijsku zgradu. Tu?a kamenja padala je na prozore gimnazije na kojima su stajali neki fratri.

Sinjski autonomai svojim tubama, prijetnjama i pogrdnim ?lancima nisu postigli eljeni uspjeh, ali su ostavili nepobitne dokaze o nesebi?nu i portvovnu radu franjevaca za nacionalni i kulturni preporod Sinja, Cetinske krajine i Dalmatinske zagore.

Prethodno: 3. U borbi za narodni preporod

Sljede?e: 5. Carsko-kraljevska nia gimnazija

 

Kalendar k. godine 2017./2018.

Festival 2012

Posjetitelji od 1. 2. 2011.

DanasDanas122
Ovaj mjesecOvaj mjesec2619
UkupnoUkupno891318

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 12