Jeste li ikad razmišljali o fizikalnim i kemijskim pojavama koje se zbivaju u plamenu svijeće? Znate li upaliti svijeću bez doticanja šibice i fitilja? Pitate li se o postojanosti plamena u svemirskom brodu? Na ta i druga pitanja pomogao je odgovoriti nama učenicima 3.b razreda voditelj današnje radionice iz kemije pod nazivom „Svijeća“ – dr. sc. Nenad Judaš, profesor Opće kemije i Uvoda u anorgansku kemiju na zagrebačkom PMF-u te voditelj radionica kojima je cilj edukacija budućih nastavnika kemije.

Na početku prof. Judaš nam je uputio nekoliko bitnih savjeta, koji će nam, vjerujemo, i kao studentima biti korisni. Objasnio je važnost promatranja i kvalitetna bilježenja saznanja kojima raspolažemo kako bi naš rad mogao biti uspješno prezentiran, vrednovan i publiciran. „Znanost je opće dobro, a ne osobno vlasništvo“ – izjavio je.
Zatim smo se upustili u čaroliju otkrivanja sklada prirode u nečemu tako nestalnom, krhkom, naoko sporednom, a zapravo dva tisućljeća životno važnom – plamenu voštane svijeće. Evo najzanimljivijih naših  današnjih spoznaja:
Kako zapravo izgleda plamen svijeće? – Plamen svijeće stvara se na fitilju u podnožju kojega je sloj voska u tekućem stanju. Fitilj se s vremenom savija. Sam plamen sastoji se od nekoliko slojeva različite gustoće i temperature. Donji sloj gotovo je proziran, svijetlo plavičast, a iznad njega je prozirna tzv. tamna zona. Kako se krećemo prema vrhu, plamen biva neproziran, narančastožute boje, a iz njegova vrha izlazi čađa.
Što utječe na raspored čestica u plamenu? – Eksperimentalno smo utvrdili da je podnožje plamena niže temperature nego njegov vrh. Znamo da je hladniji zrak gušći i veće mase, što znači da gravitacija djeluje na takve molekule privlačeći ih bliže fitilju. Analogno, topliji zrak, manje gustoće i mase, izdiže se u sam vrh plamena.
Zašto plamen ima izdužen, „kopljast“ oblik? – Plamen je izdužen zbog toga što gori u gravitacijskom polju i zbog konvekcije – usmjerenog gibanja, tj. strujanja fluida. Naime, hladniji zrak „upuhuje se“ u podnožje plamena, struji uz rub i izdiže se kao topao.
Što gori u plamenu – fitilj ili vosak? – Iako smo, vođeni pitanjem „čemu onda služi fitilj“, mahom bili uvjereni da vosak ne može gorjeti, prof. Judaš iznenadio nas je vrlo zanimljivim pokusima. Kad se vosak rastali, počne isparavati, kapilarne ga sile vode u područje koje je dovoljno vruće da izgara (tamna zona daje bijeli, zapaljivi dim). Fitilj je crn, karboniziran, a čađa nema mogućnost gorenja. Zaključak je apsolutno iznenađujući – plamen je posljedica gorenja voska!
Može li se fitilj zapaliti bez doticaja sa šibicom? – Da! Prije izvođenja ovog pokusa moramo jednom nakratko zapaliti fitilj da bi se navlažio i da bi se stvorio mali sloj tekućeg voska s tendencijom isparavanja. Potom zapaljenu šibicu prinesemo iznad fitilja, a plinoviti vosak učinit će sve ostalo – fitilj će se zapaliti! Slobodno pokušajte kod kuće!:)
Kako izgleda plamen u svemirskom brodu? – Teorijski, plamen ne može opstati u bestežinskom stanju, ali može u polju tzv. mikrogravitacije. Čestice takvog plamena jednako su udaljene od fitilja, dakle, kružnog su oblika. Bitno je znati da se takav plamen gasi nakon nešto više od minute.
Znanje koje smo stekli tijekom današnjeg predavanja prema riječima našeg predavača samo je desetina zanimljivih fizikalnih i kemijskih spoznaja opaženih u plamenu svijeće. Svojim šarmom i poticajnim individualnim pristupom prof. N. Judaš otvorio nam je vrata razumijevanja svijeta u kojem živimo. Razumijemo li doista svakidašnje pojave? Uglavnom ih uzimamo zdravo za gotovo, stoga smo iznimno zahvalni organizatorima i predavačima Festivala znanosti što nam pružaju uvid u čaroban svijet fizike, biologije, kemije, psihologije i sl. i usmjeravaju naše mlade umove potičući i izgrađujući naše afinitete prema tim iznimno kompleksnim granama.

Izvijestila: Antonela Ćurković, 3.b 

Slike