Jeste li ikad razmiljali o fizikalnim i kemijskim pojavama koje se zbivaju u plamenu svije?e? Znate li upaliti svije?u bez doticanja ibice i fitilja? Pitate li se o postojanosti plamena u svemirskom brodu? Na ta i druga pitanja pomogao je odgovoriti nama u?enicima 3.b razreda voditelj dananje radionice iz kemije pod nazivom Svije?a dr. sc. Nenad Juda, profesor Op?e kemije i Uvoda u anorgansku kemiju na zagreba?kom PMF-u te voditelj radionica kojima je cilj edukacija budu?ih nastavnika kemije.

Na po?etku prof. Juda nam je uputio nekoliko bitnih savjeta, koji ?e nam, vjerujemo, i kao studentima biti korisni. Objasnio je vanost promatranja i kvalitetna biljeenja saznanja kojima raspolaemo kako bi na rad mogao biti uspjeno prezentiran, vrednovan i publiciran. Znanost je op?e dobro, a ne osobno vlasnitvo izjavio je.
Zatim smo se upustili u ?aroliju otkrivanja sklada prirode u ne?emu tako nestalnom, krhkom, naoko sporednom, a zapravo dva tisu?lje?a ivotno vanom plamenu votane svije?e. Evo najzanimljivijih naih dananjih spoznaja:
Kako zapravo izgleda plamen svije?e? Plamen svije?e stvara se na fitilju u podnoju kojega je sloj voska u teku?em stanju. Fitilj se s vremenom savija. Sam plamen sastoji se od nekoliko slojeva razli?ite gusto?e i temperature. Donji sloj gotovo je proziran, svijetlo plavi?ast, a iznad njega je prozirna tzv. tamna zona. Kako se kre?emo prema vrhu, plamen biva neproziran, naran?astoute boje, a iz njegova vrha izlazi ?a?a.
to utje?e na raspored ?estica u plamenu? Eksperimentalno smo utvrdili da je podnoje plamena nie temperature nego njegov vrh. Znamo da je hladniji zrak gu?i i ve?e mase, to zna?i da gravitacija djeluje na takve molekule privla?e?i ih blie fitilju. Analogno, topliji zrak, manje gusto?e i mase, izdie se u sam vrh plamena.
Zato plamen ima izduen, kopljast oblik? Plamen je izduen zbog toga to gori u gravitacijskom polju i zbog konvekcije usmjerenog gibanja, tj. strujanja fluida. Naime, hladniji zrak upuhuje se u podnoje plamena, struji uz rub i izdie se kao topao.
to gori u plamenu fitilj ili vosak? Iako smo, vo?eni pitanjem ?emu onda slui fitilj, mahom bili uvjereni da vosak ne moe gorjeti, prof. Juda iznenadio nas je vrlo zanimljivim pokusima. Kad se vosak rastali, po?ne isparavati, kapilarne ga sile vode u podru?je koje je dovoljno vru?e da izgara (tamna zona daje bijeli, zapaljivi dim). Fitilj je crn, karboniziran, a ?a?a nema mogu?nost gorenja. Zaklju?ak je apsolutno iznena?uju?i plamen je posljedica gorenja voska!
Moe li se fitilj zapaliti bez doticaja sa ibicom? Da! Prije izvo?enja ovog pokusa moramo jednom nakratko zapaliti fitilj da bi se navlaio i da bi se stvorio mali sloj teku?eg voska s tendencijom isparavanja. Potom zapaljenu ibicu prinesemo iznad fitilja, a plinoviti vosak u?init ?e sve ostalo fitilj ?e se zapaliti! Slobodno pokuajte kod ku?e!:)
Kako izgleda plamen u svemirskom brodu? Teorijski, plamen ne moe opstati u besteinskom stanju, ali moe u polju tzv. mikrogravitacije. ?estice takvog plamena jednako su udaljene od fitilja, dakle, krunog su oblika. Bitno je znati da se takav plamen gasi nakon neto vie od minute.
Znanje koje smo stekli tijekom dananjeg predavanja prema rije?ima naeg predava?a samo je desetina zanimljivih fizikalnih i kemijskih spoznaja opaenih u plamenu svije?e. Svojim armom i poticajnim individualnim pristupom prof. N. Juda otvorio nam je vrata razumijevanja svijeta u kojem ivimo. Razumijemo li doista svakidanje pojave? Uglavnom ih uzimamo zdravo za gotovo, stoga smo iznimno zahvalni organizatorima i predava?ima Festivala znanosti to nam pruaju uvid u ?aroban svijet fizike, biologije, kemije, psihologije i sl. i usmjeravaju nae mlade umove poti?u?i i izgra?uju?i nae afinitete prema tim iznimno kompleksnim granama.

Izvijestila: Antonela ?urkovi?, 3.b

Slike

 

Kalendar k. godine 2017./2018.

Festival 2012

Posjetitelji od 1. 2. 2011.

DanasDanas20
Ovaj mjesecOvaj mjesec2932
UkupnoUkupno891631

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 11