8. Znanstveni i spisateljski rad profesora

Višestruk je rad i mnogovrsne su zasluge po kojima se Franjevačka klasična gimnazija u Sinju našla u redu naših uglednih prosvjetnih ustanova s nacionalnim značenjem. Gajila je znanost i lijepu riječ, poticala profesore da se bave znanošću i umjetnošću... A tko bi ocijenio veličinu rada i žrtava više od 200 nastavnika - svi su oni, kao i mlađe generacije profesora, pridonosili njezinu ugledu i dobru glasu. Kroz Gimnaziju su prošle tisuće đaka i nije se čulo da bi se tko stidio što je bio učenik ove škole

 

Svaka dobro zamišljena, čvrsto ustrojena i djelotvorna kulturna ustanova ima svoje protagoniste, ljude koji su toj ustanovi udahnuli život te je plodovima uma i srca nastavila osvježavati, pomlađivati i jačati za dobrobit uže ili šire društvene odnosno nacionalne zajednice. Od plodova njihova zanosa, ljubavi i samoprijegora živjet će mnogobrojni naraštaji koji će od njih primiti taj olimpijski plamen koji se ne da lako utrnuti.

Poštovanje zaslužnih

 

Posebnu pažnju i poštovanje zaslužuju ljudi koji su cijeli svoj život posvetili odgoju i obrazovanju mladih naraštaja u Franjevačkoj gimnaziji i Franjevačkom sjemeništu u Sinju, i uz tu nesebičnu ljubav ostatak životnih snaga utrošili na otkrivanje novih svjetova: Istine, Ljepote i Dobrote. Te su vrjednote neiscrpne i neistražene, nikada do kraja izrečene i dovršene, bezgranične i neizmjerne, u sebi toliko duhovne da nas vode do svoga izvora i uvira — do Boga. Franjevačka je zajednica uvijek u svojoj sredini visoko cijenila umnike, ljude koji su svojim životom i radom odražavali Vječnu božansku mudrost, a takvih je, hvala Bogu, u Gimnaziji djelovalo mnogo. Oni su svojim djelom i životom pružali primjer skladna života svima oko sebe.

Već od početka književne djelatnosti na našim prostorima franjevci su djelovali prema zasadama svoga zvanja i potrebama kršćanskog puka. Stvarajući na ovim prostorima, u kojima se tek počela oblikovati pismena i književna kultura, književna djela različite religiozno-duhovne tematike, a namijenjena nabožno-prosvjetiteljskim ciljevima, oni su gradili svojevrsnu hrvatsku franjevačku književnost, počevši tamo od fra Matije Divkovića, fra Pavla Posilovića, fra Ivana Ančića, fra Lovre Šitovića, fra Tome Babića, fra Filipa Grabovca, nepretecivog fra Andrije Kačića Miošića i tolikih drugih.

Puku blizak Red

 

Oni će, naročito u vremenima turske okupacije i neposredno nakon oslobođenja od Turaka, preuzeti brigu oko obnove duhovnog, religioznog i kulturnog života i tako obaviti ulogu u održanju kulturnog jedinstva hrvatskoga nacionalnog prostora. Vjerojatno bi došlo do zatora ovdašnjeg hrvatstva da njegovu književnu, pa i političku, sudbinu iz onozemaljskih razloga nije na svoja pleća primio ovaj jednostavni, samozatajni puku bliski Franjevački red. Svjesni dubine ponora na čijem su se rubu dobrovoljno kretali, franjevci su se prihvatili i prema vlastitim snagama stoljećima obavljali golem vjerski i prosvjetiteljski posao. Pisali su i na dobro upravljali. Nije im bilo do gizdanja kojemu bi se štilac morao diviti, nego do koristi koju će zadobiti.

Koračajući u obrazovanju za stečevinama što ih je Europi namrla kršćanska uljudba, antička civilizacija i kultura, povijest, filozofija, literatura i klasični jezici Franjevačka je gimnazija u Sinju bila važnom karikom u tom dugom kontinuitetu klasičnog obrazovanja i usmjerenosti ove jadranske regije, koja je dala nezaobilazan udio i prilog. Zahvaljujući blizini ostataka Klaudijeve kolonije Aequum iz rimskog razdoblja, koja je potaknula profesore Gimnazije da se posvete i arheološkim istraživanjima što će se proširiti i na ostala područja, Franjevački je samostan u Sinju rano stvorio vrijednu arheološku zbirku - danas Muzej - koji bi svojim povijesno-spomeničkim blagom mogao biti ponosom i znatno većih urbanih središta.

Značajan ugled

 

Franjevačka gimnazija gajila je znanost i lijepu riječ, omogućila je svojim profesorima i poticala ih da se bave znanošću i umjetnošću koje će postati integrativnim dijelom povijesnog procesa hrvatske znanosti i književnosti. Pružajući običnom čovjeku utjehu i naobrazbu, mnogi su postigli vrijedne rezultate, posebno iz kršćanske duhovnosti (fra P. Bačić, fra A. Antić, fra S. Petrov, fra J. Šetka), hrvatske književnosti (fra I. Despot, fra S. Petrov, fra G. Bujas), lingvistike (fra K. Kosor, fra J. Šetka), povijesti (fra J. Soldo), arheologije i paleontologije (fra I. Tonković, fra J. Malić, fra J. Olujić), publicistike (fra S. Petrov, fra V. Glibotić, fra G. Jurišić), glazbe (fra I. Glibotić, fra A. Milanović) botanike i malakologije (fra J. Radić), folklora (fra J. Milinović, fra S. Kutleša, fra G. Bujas, fra F. Nimac, fra J. Šetka) i mnogi drugi.

A tko bi ocijenio veličinu rada i žrtava više od 200 nastavnika, koji su izgarali za ovu školu, našim aršinom i mjerama na koje smo se navikli? Svi su oni pridonosili njezinu ugledu i dobru glasu. I mlađe generacije profesora Gimnazije svojim marom velikim su se koracima uputile prema znanstvenoj i publicističkoj afirmaciji.

Kroz Gimnaziju su prošle tisuće đaka i nije se čulo da bi se tko stidio što je bio učenik ove škole. Prošao je i velik broj istaknutih javnih i kulturnih djelatnika, ljudi od pera, dlijeta i kista, priznatih znanstvenika, sveučilišnih profesora i članova akademija. Mnogi se i danas nalaze na mnogim istaknutim crkvenim, znanstvenim i društvenim položajima.

Višestruk je rad, očito, i mnogovrsne su zasluge ove škole. One su činile i čine da se Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom ubraja u red naših uglednih prosvjetnih ustanova s nacionalnim značenjem.

 

Kalendar šk. godine 2017./2018.

Festival 2012

Posjetitelji od 1. 2. 2011.

DanasDanas210
Ovaj mjesecOvaj mjesec5076
UkupnoUkupno650914

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 55