Milija Jovičić: Koliko malo znamo (predavanje)

Student 2. godine Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Milija Jovičić održao je predavanje učenicima 1.a i 2.b razredu naše gimnazije na temu "Koliko malo znamo?". Dočarao je slušateljima kako je fizika napredovala kroz povijest, osobito u posljednjih stotinjak godina. Istovremeno ima još mnogo nepoznanica.

Predavač je govorio o valnim duljinama svjetla te kako su one utjecale na razna otkrića. Tako je otkrićem mikroskopa napravljen veliki napredak, infracrvenim zrakama znanstvenici su vidjeli više, a rendgenskim zrakama najviše. No, kako je i sam Jovičić rekao, daljnjim istraživanjem odgovaramo na neka pitanja, ali i nailazimo na nova na koja tek treba odgovoriti. Koliko je fizika napredovala, govori i činjenica da su najpoznatiji fizičari prije 50-ak godina mogli imati čitav pregled te znanosti u svojoj glavi, no danas je fizika podijeljena u mnoge manje cjeline tako da je gotovo nemoguće znati sve. Na kraju izlaganja prisutna publika nagradila je predavača pljeskom te su tako pokazali da im je predavanje bilo zanimljivo.

Izvijestio: Andrija Plavša, 2.b

 

Kako malo znamo

Tijekom povijesti čovjek je postavljao hipoteze te, zasnivajući na njima teorije, spoznao mnogo toga. Počevši od onoga vidljivog, došao je do atoma, ali išao je sve do najelementarnijih čestica – kvarkova. A negdje između valnim duljinama podijelio je spektar. Osim sedam boja spektra otkrio je i infracrveno zračenje. Otkrio je i x-zrake kojima se koristi u astronomiji, biologiji (točnije u promatranju molekula, npr. DNA) te u medicini. Otkrićem gama zračenja, inače nevidljiva, ali iznimno opasna i ujedno važna, omogućeno nam je slušanje svemira (razni signali i titraji). Naposljetku tu su i veće valne duljine - radio valovi koji bi mogli biti i dokazom postojanja inteligencije izvan Zemlje.
Tijekom povijesti čovjek je izumio mnoštvo naprava koje mu pomažu u raznim mjerenjima i svaki od njih ima svoj mjerni opseg. Bizarno je da i sam čovjek mjerni instrument sa svojim mjernim opsegom pa tako čuje od 16 Hz do 20 tisuća Hz, može razlikovati toplo i hladno do određenih granica, vidi određena valna zračenja…
Na shvatljiv i zanimljiv način upoznali smo dijelove spektra, građu atoma, mnoštvo znanstvenika važnih za razvoj različitih znanstvenih područja, niz znanstvenih revolucija predvođenih ljudima koji nisu bili tako ozbiljno nepristupačni kako ih mi doživljavamo. Napokon, razumjeli smo i što znači kad nam kažu da znanost ne mora biti dosadna.
I da, zaključak je da uistinu malo znamo. Najbolji primjer tome vjerojatno bi bila činjenica da nitko ne zna odgovor na pitanje kako avion leti. A gdje su tek ona, nazovimo ih, temeljna ljudska pitanja kao što su: što je bilo prije Velikog praska i jesmo li sami u svemiru? Ima još toliko pitanja na koja ne znamo odgovor, ali nasreću i toliko godina da odgovore na njih pronalazimo i postavljamo nova.

Izvijestila: Petra Maglica, 1.a

Slike

 

Kalendar šk. godine 2017./2018.

Festival 2012

Posjetitelji od 1. 2. 2011.

DanasDanas299
Ovaj mjesecOvaj mjesec6253
UkupnoUkupno652091

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 25