Milija Jovi?i?: Koliko malo znamo (predavanje)

Student 2. godine Fizi?kog fakulteta Univerziteta u Beogradu Milija Jovi?i? odrao je predavanje u?enicima 1.a i 2.b razredu nae gimnazije na temu "Koliko malo znamo?". Do?arao je sluateljima kako je fizika napredovala kroz povijest, osobito u posljednjih stotinjak godina. Istovremeno ima jo mnogo nepoznanica.

Predava? je govorio o valnim duljinama svjetla te kako su one utjecale na razna otkri?a. Tako je otkri?em mikroskopa napravljen veliki napredak, infracrvenim zrakama znanstvenici su vidjeli vie, a rendgenskim zrakama najvie. No, kako je i sam Jovi?i? rekao, daljnjim istraivanjem odgovaramo na neka pitanja, ali i nailazimo na nova na koja tek treba odgovoriti. Koliko je fizika napredovala, govori i ?injenica da su najpoznatiji fizi?ari prije 50-ak godina mogli imati ?itav pregled te znanosti u svojoj glavi, no danas je fizika podijeljena u mnoge manje cjeline tako da je gotovo nemogu?e znati sve. Na kraju izlaganja prisutna publika nagradila je predava?a pljeskom te su tako pokazali da im je predavanje bilo zanimljivo.

Izvijestio: Andrija Plava, 2.b

Kako malo znamo

Tijekom povijesti ?ovjek je postavljao hipoteze te, zasnivaju?i na njima teorije, spoznao mnogo toga. Po?evi od onoga vidljivog, doao je do atoma, ali iao je sve do najelementarnijih ?estica kvarkova. A negdje izme?u valnim duljinama podijelio je spektar. Osim sedam boja spektra otkrio je i infracrveno zra?enje. Otkrio je i x-zrake kojima se koristi u astronomiji, biologiji (to?nije u promatranju molekula, npr. DNA) te u medicini. Otkri?em gama zra?enja, ina?e nevidljiva, ali iznimno opasna i ujedno vana, omogu?eno nam je sluanje svemira (razni signali i titraji). Naposljetku tu su i ve?e valne duljine - radio valovi koji bi mogli biti i dokazom postojanja inteligencije izvan Zemlje.
Tijekom povijesti ?ovjek je izumio mnotvo naprava koje mu pomau u raznim mjerenjima i svaki od njih ima svoj mjerni opseg. Bizarno je da i sam ?ovjek mjerni instrument sa svojim mjernim opsegom pa tako ?uje od 16 Hz do 20 tisu?a Hz, moe razlikovati toplo i hladno do odre?enih granica, vidi odre?ena valna zra?enja
Na shvatljiv i zanimljiv na?in upoznali smo dijelove spektra, gra?u atoma, mnotvo znanstvenika vanih za razvoj razli?itih znanstvenih podru?ja, niz znanstvenih revolucija predvo?enih ljudima koji nisu bili tako ozbiljno nepristupa?ni kako ih mi doivljavamo. Napokon, razumjeli smo i to zna?i kad nam kau da znanost ne mora biti dosadna.
I da, zaklju?ak je da uistinu malo znamo. Najbolji primjer tome vjerojatno bi bila ?injenica da nitko ne zna odgovor na pitanje kako avion leti. A gdje su tek ona, nazovimo ih, temeljna ljudska pitanja kao to su: to je bilo prije Velikog praska i jesmo li sami u svemiru? Ima jo toliko pitanja na koja ne znamo odgovor, ali nasre?u i toliko godina da odgovore na njih pronalazimo i postavljamo nova.

Izvijestila: Petra Maglica, 1.a

Slike

 

Kalendar k. godine 2017./2018.

Festival 2012

Posjetitelji od 1. 2. 2011.

DanasDanas101
Ovaj mjesecOvaj mjesec3255
UkupnoUkupno881137

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 11