Ovaj simpati?an predava? u startu je razbio i svoju i nau uko?enost dosjetkom o preranim satima za zapo?eti radni dan (a bilo je tek malo prolo 8 sati!). Zatim smo uvedeni u astrobiologiju te kanonska pitanja kojima se ona bavi. Svemir je koliko-toliko objanjen, ali njegov nastanak svima nam je jo nepoznat. To je jedno od pitanja na koje astrobiolozi ele odgovoriti. Zanima ih naa Mlije?na staza i ostale galaksije i kolika je vjerojatnost da se negdje u svemiru razvije ivot sli?an onome na Zemlji. Trebali bi postojati desetci tisu?a planeta sli?nih naem. Ali kolika je vjerojatnost da i tu netko misaono bi?e ivi, bi?e koje ?e se pitati postoji li neto sli?no njemu u beskrajnom prostoru. Zakoni fizike su univerzalni i kako se onda ?ovjek i ostali ivot na Zemlji svojim metabolizmom tako uspjeno opiru toj zastrauju?oj, ali jednostavnoj termodinami?koj ravnotei? okantna je definicija smrti prema fizi?arima. Oni kau da je to trenutak u kojem organizam dosegne termodinami?ku ravnoteu sa svojim okoliem. Zar je samo to ono to se dogodi kad nestanemo, kad nas vie ne bude? |